Teme

Svaki od 9 susreta ugostio bi jednog ili dvoje predavača (sveučilišnih profesora, priznatih znanstvenika, citiranih novinara i književnika, stručnih liječnika i drugih javnih ličnosti) koji bi kroz kraće izlaganje (oko 30 minuta) izložili svoje viđenje o datoj temi, nakon čega bi slijedila moderirana rasprava u kojoj bi okupljeni slušatelji mogli postavljati pitanja, iznositi i argumentirati svoje stavove te razmjenjivati ideje i informacije. Pristup aktualnim temama bit će interdisciplinaran te će obuhvaćati područja ekonomije, politologije, sociologije, psihologije, filozofije, prava, medicine, astronomije, književnosti i sl. Među predviđenim temama su i:

– cijepljenje (djece) protiv zaraznih bolesti; koji su medicinski razlozi za (i protiv); treba li država inzistirati na obaveznom cijepljenju?

– GMO; koji su prednosti i nedostaci genetski modificirane hrane; treba li ista biti zabranjena ili posebno označena na tržištu; odnos GMO kultura i hrvatske poljoprivrede – opasnost ili prilika?

– klimatske promjene; što znanost tvrdi o klimatskim promjenama; koje je političke i ekonomske poteze potrebno povući kako bi se one spriječile?

– politika štednje; koji su adekvatni odgovori na ekonomsku krizu; koje su posljedice politike štednje; što je pravi izbor za hrvatsko gospodarstvo?

– izborni sustavi; koje su prednosti, a koji nedostaci preferencijalnog glasanja; treba li se preferencijalno glasanje primjeniti na parlamentarne izbore u Hrvatskoj?

– pseudoznanost; što predstavlja i zašto je korisna/štetna; do kuda seže autoritet znanosti u opovrgavanju tvrdnji građana koji ne prihvaćaju znanstvene metode; treba li i kako sankcionirati pseudoznanost?

– znanost u medijima i politici; jesu li dosezi znanosti (pogotovo društvenih i humanističkih) adekvatno prezentirani u medijima; imaju li adekvatan utjecaj na procese donošenja političkih odluka?

– genetske tehnologije; koji su rezultati istraživanja na matičnim stanicama (stem cell); trebaju li takva istraživanja biti dopuštena; trebamo li dozvoliti intervencije u genom čovjeka (embrija) kako bi spriječili razvoj nekih bolesti ili sindroma, ili kako bi unaprijedili neke njegove sposobnosti?

– teorije zavjere; psihološke teorije koje obijašnjavaju zašto ljudi tako lako povjeruju teorijama zavjere; tko ih kreira i s kojim ciljem; kako se povezuju sa sektama ili deliberativnim enklavama?

Kao što je vidljivo iz gornjeg popisa tema, za razliku od Festivala ‘Liburnicon’ ovaj se projekt ne bavi fantastičnim ili znanstveno-fantastičnim temama. S ciljem uštede prilikom realizacije projekta, ali i s ciljem jačanja ideje civilne misije sveučilišta, projekt je okrenut prvenstveno prema znanstvenicima i stručnjacima iz Primorsko-goranske županije, iako će se, s ciljem što kvalitetnije obrade gore spomenutih i drugih tema, u Opatiju dovoditi i drugi stručnjaci iz Hrvatske i uže regije. Među planiranim predavačima nalaze se:

– prof. dr.sc. Elvio Baccarini, Filozofski fakultet, Rijeka

– prof. dr.sc. Snježana Prijić – Samaržija, Filozofski fakultet, Rijeka

– prof. dr.sc. Boran Berčić, Filozofski fakultet, Rijeka

– prof. dr.sc. Darko Polšek, Filozofski fakultet, Zagreb

– prof. dr.sc. Sanja Barić, Pravni fakultet, Rijeka

– prof. dr.sc. Miomir Matulovi, Pravni fakultet, Rijeka

– prof. dr.sc. Mirjana Kasapović, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

– izv. prof. dr.sc. Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

– doc. dr.sc. Enes Kulenović, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

– doc. dr.sc. Tonči Kursar, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

– prof. dr.sc. Anton Škrobonja, Medicinski fakultet, Rijeka

– prof. dr.sc. Saša Ostojić, Medicinski fakultet, Rijeka

– prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

– dr.sc. Vladimir Lay, Institut Ivo Pilar, Zagreb