Sigurnost vs. Privatnost – Izvještaj

Uloga i doseg ovlasti obavještajnih službi

Prošlog je utorka, pred punim prostorima Kavane Continental u Opatiji, održana 24. panel-diskusija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela i Filozofskog fakulteta u Rijeci za ovaj su listopad kao temu pripremili sukob privatnosti i sigurnosti, proučavan nešto detaljnije kroz ulogu i doseg ovlasti obavještajnih službi. Riječ je o izrazito aktualnoj i zanimljivoj temi, tako da ne čudi da je u prostor Kavane Continental, unatoč kišnoj večeri, stiglo preko 70 zainteresiranih slušatelja. Uz pozvane predavače, prof. dr. Enesa Kulenovića i dr. Matiju Miloša, i brojni drugi posjetitelji su sudjelovali u raspravi koja je trajala gotovo dva sata.

IMG_7579Enes Kulenović, izvanredni profesor sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, započeo je izlaganje objasnivši kako se naših osobnih podataka pokušavaju dočepati tri vrste aktera: cyber-kriminalci, države i privatne kompanije. Ovi prvi, međutim, ciljaju prvenstveno velike kompanije koje skupljaju podatke od tisuća ili milijuna korisnika, poput UBERa, Facebooka i British Ariwaysa, za koje je poznato da su u zadnjih nekoliko godina bili mete uspješnih cyber napada. S druge strane, državne obavještajne službe, o čemu se moglo čuti i na ranijem predavanju Emanuele Ceve, prema podacima zviždača poput Edwarda Snowdena, prikupljaju goleme količine podataka o svojim i tuđim građanima, kroz podatke koje dobivaju izravno od telekomunikacijskih operatera ili pak direktno iz optičkih kabela, čak i bez znanja davatelja usluga. Štoviše, zahtijevajući lakši pristup kriptiranim podacima, obavještajne su službe inzistirale na oslabljivanju sigurnosti koju pružaju telekomunikacijske tvrtke, učinivši tako indirektno sve korisnike ranjivijima na napade cyber-kriminalaca. Treći su akter same kompanije koje pružaju telekomunikacijske usluge, a prodaju osobne podatke trećim stranama za potrebe ciljanog oglašavanja. Riječ je, prema Kulenoviću, o novom obliku kapitalizma u kojem prava vrijednost (i glavna zarada pružatelja usluga na Internetu, poput tražilica ili društvenih mreža) dolazi od prodaje podataka trećim stranama, a ne od naknade koju plaćaju korisnici.

IMG_7573

Kulenović je upozorio na paradoks privatnosti: građani u Europi i SAD-u tako izrazito vrednuju privatnost i jako su zabrinuti kad im je ista ugrožena, no istovremeno bez previše razmišljanja svojevoljno daju svoje osobne podatke drugima, čak i kada im identitet tih drugih nije poznat. Međutim, empirijska istraživanja pokazuju da, kada su ljudi (zbog terorističkih napada) zabrinuti za svoju sigurnost, spremni su dati veće ovlasti obavještajnim službama. Ta spremnost opada kako opada i opasnost od terorističkih napada.

IMG_7575Matija Miloš, poslijedoktorand sa Katedre za ustavno pravo pri Pravnom fakultetu u Rijeci, istaknuo je kako se privatnost rijetko nalazi eksplicitno istaknuto u ustavima, te da se isto češće definira na razini zakona. Doseg značenja riječi “privatnost” širi se kroz povijest, tako da je nekad pravo na privatnost označavalo samo zaštitu tjelesnog integriteta, a danas označava značajno više, ideju da se drugi ne upliću u samo-naše poslove, bilo da je riječ o stilu odijevanja ili izboru seksualnih partnera.  Na razini Europske unije zaštita osobnih podataka danas je označena kao posebno ili temeljno pravo, no njegova implementacija ovisi o zakonodavstvu različitih država. Danas je, smatra Miloš, došlo do porasta važnosti sigurnost i u odnosu na privatnost, zbog čega se često uvode izvanredna stanja koja bi opravdala smanjenje prava na privatnost, odnosno dala veće ovlasti obavještajnim službama.

Kompanije koje održavaju društvene mreže ili Internet tražilice su, smatra Miloš, izrazito netransparentne, tako da se postavlja pitanje gdje danas leži stvarna moć, budući da ustavi često ograničavaju doseg ovlasti države, ali se rijetko kada zakonski pritišću privatne kompanije, zbog važnosti slobodnog tržišta. Ključni problem je u sjecištu između države i privatnih kompanija, gdje nisu jasno ni transparentno definirane ovlasti i odgovornosti pojedinih aktera.

Cijela je panel-diskusija snimljena i moguće ju je pogledati u nastavku:

Zahvalivši svima na velikom odazivu i izvrsnoj diskusiji, organizatori su najavili nova događanja koja nas u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates očekuju ove jeseni, a među njima je panel-diskusija o digitalnoj sigurnosti te predavanja mladih znanstvenica, poslijedoktorandice Danijele Vrbljanac i doktorandice Mije Biturajac.