Nutricionizam i pseudoznanost – Izvještaj

            Prošlog je četvrtka u kavani Hotela Continental krenuo novi ciklus panel-diskusija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates. Nakon tromjesečne ljetne stanke, te s početkom nove akademske godine, organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Milenij hotela i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci započeli su jesensku sezonu panel-diskusija usredotočivši se prvenstveno na teme vezane uz medicinu i prirodne znanosti. Tako je i nedavna panel-diskusija, posevećena problemima relativno niske preciznosti nutricionističkih istraživanja i njihovog još manje preciznog predstavljanja u medijima, okupila brojne građane zainteresirane za razjašnjenje misterija koji se vežu uz pravilnu prehranu, ali i velik broj ljudi zainteresiranih za popularizaciju znanosti.

IMG-3453

            Kroz panel-diskusiju pod naslovom “Nutricionizam i pseudoznanost” tako se pokušalo utvrditi u kojoj je mjeri nutricionizam uopće znanost, koliko su nutricionistička istraživanja pouzdana, možemo li govoriti o ‘zdravoj’ ili ‘ispravnoj’ prehrani, te do koje mjere možemo vjerovati sve češćim medijskim objavama koje prezentiraju neka nova nutricionistička otkrića. Pred sedamdesetak zainteresiranih slušatelja svoje su uvide o ovoj temi predstavili panelisti – predavači, Bojan Stojnić, poznati nutricionist koji istraživanja provodi na Sveučilištu Balearskih otoka u Španjolskoj, bivši predsjednik Hrvatskog zbora nutricionista, te Nenad Jarić Dauenhauer, jedan od najboljih hrvatskih (ali i europskih) znanstvenih novinara, donedavni urednik T-portala koji sada piše za Index.hr.

IMG-3475            Jarić Dauenhauer je započeo izlaganje objasnivši razliku između znanosti i pseudoznanosti: razlika nije u tome što se znanstvene teorije mogu, a pseudoznanstvene teorije ne mogu dokazati. Baš nasuprot, brojne su pseudoznanstvene teorije, poput Freudove psihoanalize, dokazive na sličan način kao i neke klasične znanstvene teorije, uključujući i teoriju relativnosti ili teoriju evolucije. Razliku, naime, čini mogućnost pobijanja neke teorije, tj. dokazivanja da je ista pogrešna – znanstvene je teorije tako moguće falsificirati (pokazati da su pogrešne), dok pseudoznanstvene nije. Nutricionizam je nesumnjivo, smatra Jarić Dauenhauer, znanstvena disciplina, budući da primjenjuje klasičnu znanstvenu metodologiju. Međutim, nutricionistična istraživanja nisu precizna i ne daju tako pouzdane rezultate kao istraživanja u fizici, kemiji ili medicini. Glavni problem je u tome što nutricionizam ne može provesti klasični znanstveni eksperiment u (potpuno) kontroliranim uvjetima – dok možemo uočavati korelaciju (ili pravilnosti i poklapanje podataka) između pojedinih grupa (npr. uočiti da vegetarijanci dulje žive, prema nekim istraživanjima čak i 9,5 godina dulje od ostalih ljudi), jako je teško uočiti i dokazati kauzalnost (uzročnost) između osobina koje karakteriziraju određene grupe (npr. moguće je da vegetarijanci ne žive dulje zbog svog režima prehrane, nego zbog neke druge osobine, poput učestalijeg bavljenja sportom ili većeg izdvajanja za kvalitetnije namirnice). Tako je, primjerice, nedavno istraživanje pokazalo da je mediteranska prehrana zdrava samo za bogate i visoko obrazovane (one koji si mogu priuštiti kvalitetnije verzije prehrambenih sastojaka), dok kod onih koji ne spadaju ove skupine mediteranska prehrana (zbog konzumacije jeftinijih i manje kvalitetnih prehrambenih sastojaka) može biti čak i nezdravija od prosjeka. Upozorio je kako su mediji (a pogotovo znanstveni novinari) pod velikim pritiskom da objavljuju vijesti pod senzacionalnim naslovima kako bi zadržali visoku čitanost, što često dovodi do pogrešnog informiranja javnosti i pretjeranog naglašavanja nekih (inače ne baš značajnih) znanstvenih dostignuća ili otkrića.

IMG-3471            Bojan Stojnić se složio s prvim panelistom kako nutricionizam svakako jest znanost, ali i kako su istraživanja u nutricionizmu manje pouzdana od istraživanja u drugim prirodnim znanostima. Istaknuo je kako ne možemo govoriti o općenito zdravim i nezdravim modelima prehrane – da bi se kvalitetno bavili nutricionizmom potrebno je spustiti se na individualnu razinu, te govoriti o zdravoj ili ispravnoj prehrani za nekog pojedinca (uzimajući u obzir njegove genetske predispozicije i probavni sustav, dob, ali i aktivnosti koje obavlja, podneblje u kojem živi i slično), a ne općenito. Izrazito opasnima smatra razne pseudoznanstvenike i gurue koji daju neprovjerene i pogrešne informacije vezane uz prehranu, a čije su žrtve često upravo osobe osjetljivijeg probavnog sustava i zdravstvenog stanja, koja su se upravo zbog ovih problema i okrenule prema novim modelima prehrane, no zapravo si više štete nego što si koriste. Njihove aktivnosti narušavaju profesionalnost nutricionista i zamagljuju razliku između znanosti i pseudoznanosti, odnosno medicine i nadriliječništva. Nažalost, smatra Stojnić, nisu samo mediji i znanstveni novinari pod pritiskom da objavljuju senzacionalističke članke – i instituti i znanstvenici su pod jednakim pritiskom da usmjeravaju svoja istraživanja i objavljuju rezultate koji će im donijeti što veći odjek u javnosti, budući da samo tako mogu osigurati daljnje financiranje svojih istraživačkih projekata.

IMG-3468            Panel-diskusija je potrajala gotovo dva sata, a u njenom su drugom dijelu postavljena broja pitanja zainteresiranih slušatelja, od kojih su mnogi imali pozadinu baš u nutricionizmu, medicini, biotehnologiji i drugim prirodnim znanostima. Unatoč relativno suzdržanim tezama vezanim uz pouzdanost nutricionističkih istraživanja (i pogotovo njihovog prenošenja od strane medija), oba su se panelista složila da je ipak u zadnjem stoljeću postignut velik napredak u medicini i znanosti općenito, pa tako i u nutricionizmu. Nakon kraja panel-diskusije brojni su sudionici još dugo neformalno razgovarali i družili se s panelistima, razmjenjivala su se najnovija saznanja i kontakti, a rasprava o ovim temama nastavila se u manjim grupicama i do kasno u noć, dugo nakon zatvaranja Kavane Continental.

            Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Milenij hotela i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci zahvalili su se Grad Opatiji i Primorsko-goranskoj županiji na višegodišnjoj potpori u provođenju projekta Opatija Coffeehouse Debates, te najavili održavanje nove panel-diskusije sredinom studenog.

IMG-3466

 

Advertisements