Budućnost eurozone – izvještaj

Kavana Hotela Continental u Opatiji ovaj je četvrtak ugostila jedanaestu panel-diskusiju u sklopu projekta ‘Opatija Coffeehouse Debates’, kojeg organizira Udruga za razvoj kulture mladih ‘Kulturni front’ u suradnji s Milenij hotelima i Filozofskim fakultetom u Rijeci, a uz potporu Grada Opatije. Četrdesetak zainteresiranih sudionika sudjelovalo je u izazovnoj diskusiji o budućnosti eura i eurozone, koja je potrajala preko 2 sata i kroz koju su dodirnute brojne aktualne teme od velikog značaja za sve građane Hrvatske.

12489438_870099449773872_8431119801070869511_o

Rasprava s četrdesetak sudionika je trajala preko 2 sata

Brojni su događaji ozbiljno poljuljali povjerenje u Europsku monetarnu uniju, uključujući brojne prosvjede i napetosti vezane uz javni dug i mjere i politike štednje u Grčkoj, ali i izbjegličku krizu koja je pokazala da Europska unija nema niti zajedničko riješenje problema niti mogućnost da potakne države članice na njegovo riješavanje. Nezadovoljstvo je tako prisutno u svim dijelovima Unije, iako je ono zbog loše gospodarske situacije ipak značajno jače u južnoj, jugoistočnoj i nekim državama središnje. Kako su (i jesu li uopće) zajednička valuta i zajednička monetarna politika utjecale na slabije razvijene države Europske monetarne unije, treba li Hrvatska ući u eurozonu, te koja su gospodarska predviđanja za zemlje eurozone samo su neka od brojnih pitanja koja su se dotakla na panel-diskusiji, a o kojima su opširno raspravljali pozvani predavači, Maks Tajnikar i Zdeslav Šantić.

12471882_870099499773867_1113717793119936581_o

Zdeslav Šantić

Zdeslav Šantić, makroekonomski stručnjak i glavni ekonomski analitičar Societe Generale Splitske banke, ustvrdio je kako je Europska unija dobar, ali još nedovršen projekt, te objasnio kako gospodarski problemi u južnim i jugoistočnim državama dolaze upravo zbog te nedovršenosti projekta. Naime, smatra Šantić, monetarna integracija (uvođenje zajedničke valute) zemalja EU nije problem, već je problem kada monetarnu integraciju ne prati i fiskalna integracija (zajednički porezi i zajednički javni rashodi), kao što je trenutno slučaj. Suprotno kritičarima koji smatraju da je EU dovela do prejakog povezivanja država koje onda dovodi do gospodarskih problema kod onih slabije razvijenih, Šantić smatra da je EU još uvijek nedovoljno integrirana. Tek kada se zdravstvo, obrazovanje i socijalna davanja izjednače u svim državama Unije, tj. kada studenti u Njemačkoj i Hrvatskoj, ili bolesnici u Švedskoj i Sloveniji, budu imali jednaku kvalitetu (obrazovnih ili liječničkih) usluga, a imati će je samo kada se provede fiskalna integracija i kada se javna potrošnja financira iz iste blagajne, projekt Europske unije će biti dovršen, te ćemo moći očekivati da sama Unija dobro funkcionira. Za države poput Hrvatske zbog toga je ključno što prije povećati produktivnost i postati konkurentan na inozemnom tržištu, a to je, smatra Šantić, moguće samo preko velikih ulaganja u obrazovanje.

12615579_870099389773878_5045051120817333764_o

Prof. dr.sc. Maks Tajnikar

Maks Tajnikar, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i bivši slovenski ministar gospodarstva, zauzeo je nešto drugačiji stav tvrdeći kako je zajednička valuta (i zajednička monetarna politika) veliki problem za Europsku uniju, a pogotovo za slabije razvijene države na njezinom jugu i jugoistoku. Kako bi povećale konkurentnost na inozemnom tržištu države često kontrolirano devalviraju svoju valutu, čineći time svoje proizvode atraktivnijima i pristupčanijima na inozemnom tržištu. Zbog zajedničke monetarne politike države poput Grčke (ili Španjolske i Slovenije) ne mogu devalvirati svoju valutu, što znači da nisu u mogućnosti na ovaj način “pogurati” svoje proizvode na inozemnom, ali ni na domaćem tržištu. Zbog toga, smatra Tajnikar, države poput Grčke gospodarski nazaduju i postaju samo područje za izvoz proizvoda iz razvijenijih država, poput Njemačke. Međutim, smatra Tajnikar, ni ovaj odnos neće biti održiv jer, prije ili kasnije, Grci više neće imati novca da kupuju njemačke proizvode, što će pak štetiti i Njemačkoj.

12513610_870099419773875_2271309013836340398_o

Tajnikar objašnjava kretanje omjera javnog i privatnog duga

Rješenje krize vidi u otpisivanju dugova, čvrsto tvrdeći da Grčka nikad neće biti u mogućnosti otplatiti svoj dug, te u velikim novčanim transferima iz bogatijih u siromašnije države Unije. Naposlijetku, smatra Tajnikar, većina duga Grčke (ili Slovenije) i nije bio javni već privatni dug – dug privatnih poduzeća koja su za početkom stoljeća masovno zaduživala, te nakon toga polako slabila ili propadala, a država je preuzimala njihove dugove (kako bi spasila radna mjesta, zadržala proizvodnju i slično) ili se zaduživala zbog smanjenja poreznih prihoda (budući da su poduzeća manje proizvodila). U konačnici komercijalne su banke dobro zaradile i još uvijek zarađuju na posrnulim gospodarstvima južne i jugoistočne Europe. Malo se toga sada može učiniti, smatra Tajnikar, budući da “je Njemačka već pobijedila”. Rješenje vidi u velikim reformama unutar cijele EU, a za to su nam potrebni veliki političari i vizionari (poput onih koji su, svojom inicijativnom i političkom voljom, i pokrenuli projekt Europske unije). U svakom slučaju, zaključuje Tajnikar, Hrvatska bi trebala tri puta promisliti prije ulaska u eurozonu (i vjerojatno to ne bi trebala učiniti, barem ne u skorije vrijeme).

 

Cijela je panel-diskusija snimljena i moguće ju je pogledati na sljedećim likovima:

 

  1. Izlaganja predavača

 

  1. Rasprava

 

Organizatori iz Udruge ‘Kulturni front’ i Milenij hotela najavili su nastavak projekta i nove panel-diskusije koje nas, na poznatom mjestu u Kavani Hotela Continental, očekuju već sljedeći mjesec.

Advertisements