Zadnje predavanje mladih znanstvenika prije ljetne stanke u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates održala je prošlog petka Mia Biturajac, doktorandica sa Filozofskog fakulteta u Rijeci i suradnica na istraživačkom projektu “Odgovori na antisocijalne osobnosti u demokratskom društvu” kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Biturajac se bavi popularizacijom filozofije kroz razne medije, kao i kroz radionice u srednjim školama, a posebice radi na popularizaciji stoicizma. Predavanje je održala pred tridesetak posjetitelja koji su bili raspoređeni u tri prostorije kako bi se pozitivno djelovalo na sprečavanje širenja epidemije COVID-19, kao i pred brojnim gledateljima koji su izlaganje i diskusiju pratili iz svojih domova putem live streaminga.
Biturajac je istaknula kako postoje brojna shvaćanja filozofije, od kojih su dva dominantna shvaćanje filozofije kao znanosti (najčešće filozofija koja se radi na sveučilištima, kroz koju se otkrivaju stvari o svijetu i ljudima) te shvaćanje filozofije kao umijeća življenja (fokus više nije skupljanje znanja nego razvoj vještina za dobar život). Stoicizam, kao i gotovo sve filozofske škole iz antičkih vremena, više zahvaća ovaj drugi pristup te nam pokušava dati odgovore na pitanja što je dobar život i kako dobro živjeti. Zbog toga je, ističe Biturajac, za antičke filozofe bilo jako bitno živjeti u skladu sa svojom filozofijom – onaj tko bi naučavao jedno, a živio na potpuno drugačiji način, smatrao se nedosljednim. Sama škola (čiji je osnivač bio Zenon Kitijski, bogati trgovac koji se nakon brodoloma zatekao u Ateni te je odlučio ostaviti trgovačku profesiju i baviti se filozofijom) je dobila ime prema jednom od trijemova na atenskoj agori (Stoa Poikile) gdje su se okupljali prvi sljedbenici Zenona, koji su po mjestu svog okupljanja dobili ime stoici.
Iako je stoicizam bio škola aktivna preko pet stoljeća, daleko su nam poznatiji stoici iz rimskog razdoblja, čiji su zapisi ostali sačuvani do danas. Među najpoznatijim stoicima tako se nalaze Seneka, rimski političar i Neronov savjetnik, Epiktet, oslobođeni rob te Marko Aurelije, jedan od najuspješnijih rimskih careva. Ovo upućuje kako je stoicizam bio zanimljiv različitim društvenim skupinama, od robova do vladara. Biturajac se u izlaganju najviše fokusirala na rad Epikteta budući da su kod njega postavke stoicizma najjasnije izražene. Stoicizam tako polazi od podjele stvari na one koje su do nas (naša prosudba, poriv, želja i sve ono što je naše djelo) i stvari koje nisu do nas (tijelo, ugled, imetak, društveni položaj). Prve su pod našom kontrolom, dok druge nisu. Naše tijelo, primjerice, može biti pogođeno bolestima koje ne možemo kontrolirati, naš imetak je takav da na ga se može ukrasti ili oduzeti, a isto vrijedi i za naš društveni položaj ili ugled. Ovo su stvari o kojima ne bi trebali brinuti, strahovati, željeti ili patiti za njima – naposljetku, to nisu stvari pod našom kontrolom. To ne znači potpunu pasivnost, već fokus na stvari koje ovise o nama. Možemo vježbati, zdravo se hraniti i tražiti nama dostupne najbolje terapije – to je ono do čega na može biti stalo, jer su stvari koje ovise o nama. Hoćemo li na kraju biti zdravi ili ne neće ovisiti (isključivo) o nama, prema tome doživjet ćemo razočaranje ako priželjkujemo zdravlje. Najbolje što možemo je priželjkivati da učinimo sve što možemo s naše strane kako bi bili zdravi. Isto vrijedi, smatra Biturajac, i za druge stvari koje ne ovise samo o nama (dobivanje ili zadržavanje posla, romantičnog partnera, odlazak na egzotični odmor) – najbolje što možemo napraviti (i čemu trebamo težiti) je dobro se pripremiti i dati sve od sebe, dok na sam ishod ne možemo utjecati.
Nakon izlaganja uslijedila je duga i zanimljiva rasprava, u kojoj su sudjelovali brojni posjetitelji, ali i mnogi koji su predavanje pratili putem live streaminga. Povukla su se brojna relevantna pitanja, a Biturajac je pojasnila kako stoicizam ne znači i političku pasivnost. Naime, iako brojne stvari u politici (hoće li se zatvoriti granice, hoće li se parkiralište pretvoriti u park…) ne ovise samo o nama, pa prema tome ne bi nam trebalo stati do njihovih ishoda, o nama ovisi hoćemo li mi mudro, pravedno, hrabro i umjereno postupiti vezano uz te stvari. Zato se možemo zalagati za stvari koje ne ovise samo o nama, ali ne na način da ih želimo (jer ćemo onda biti razočarani kad ih ne dobijemo), nego zato što samo zalaganje ovisi o nama. Ima smisla željeti biti pravedan i pravedno postupati, budući da su to stvari koje su pod našom kontrolom, a nema smisla željeti pravedan ishod, budući da je on izvan naše kontrole.
Organizatori iz Udruge “Kulturni front” su najavili početak tradicionalne ljetne stanke, kada se kreativni potencijali udruge usmjeravaju prema drugim projektima (Festival Liburnicon), iako su ostavili otvorenom mogućnost da se unutar Opatija Coffeehouse Debatesa održi još jedno veće predavanje, vjerojatno u Kavani Continental, ovisno o raspoloživosti predavača i strogosti mjera protiv sprečavanja širenja COVID-19.
Opatija Coffeehouse Debates 