Prva u nizu debata pod nazivom ”Opatija Coffeehouse Debates”, u organizaciji Udruge za razvoj kulture mladih “Kulturni front”, Milenij hotela i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci održala se u srijedu poslijepodne u opatijskoj Kavani Continental.
Diskusija posvećena genetski modificiranim organizmima privukla preko četrdeset zainteresiranih gostiju koji su kroz preko dva sata izlaganja i rasprava imali priliku informirati se o brojnim pitanjima, od načina proizvodnje GMO biljaka do mogućnosti uvođenja takvih kultura u hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.
Prof. dr.sc. Hrvoje Fulgosi
Prof. Hrvoje Fulgosi sa Instituta Ruđer Bošković, ujedno i predsjednik Vijeća za genetski modificirane organizme pri Vladi RH, istaknuo je kako su tehnologije genetskog modificiranja organizama u svrhu prehrane poznate već pola stoljeća, te da su se paralelno s novim tehnologijama razvijali i sustavi nadzora i kontrole tih tehnologija. Naglasio je kako, iako su GMO kulture dosta sigurne, one nisu primjenjive na hrvatsku agrikulturu zbog parcelizacije zemljišta u isuviše mala polja, odnosno zbog društvene strukture zemljoradnje u Hrvatskoj. Konačno je odagnao mit prema kojem su bezukusne rajčice genetski modificirane (zapravo se radi o običnim sortama rajčice, samo što su plodovi ranije ubrani i onda tretirani biljnim hormonima kako bi brže pocrvenili – zato kao posljedicu dobivaju intenzivnu crvenu boju, ali im nedostaje okus zrele račjice), a na primjeru španjolskih pršuta (dobivenih od svinja koje se hrane GMO kukuruzom) je pokazao i kako GMO hrana može postići cijenu gotovo 20 puta veću nego od GMO-a ‘čista’ hrana koja se proizvodi kod nas. U konačnici, istaknuo je kako je GMO aktualna tema jer medijima i političarima to odgovara, iako zapravo nije osobito relevantna za Hrvatsku, ili barem nije relevantna koliko su to neke druge teme. Također je izrazio žaljenje zbog smjera u kojem se kreću (prirodne i tehničke) znanosti u Hrvatskoj – pred nekoliko desetaka godina tu je postojao potencijal da se vrše vrhunska istraživanja na GMO kulturama za potrebe prehrane. To bi nam, uvjeren je Fulgosi, dalo veliku kontrolu nad samim tehnologijama (veću nego kad ih uvozimo izvana), ali bi i promjenilo percepciju hrvatske javnosti vezanu uz genetski modificirane organizme.
Prof. dr.sc. Elvio Baccarini
Prof. Elvio Baccarini sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, ujedno i član Vijeća za genetski modificirane organizme pri Vladi RH, skrenuo je pažnju na neke od prigovora koji se upućuju “argumentu iz opreznosti”, kojeg često koriste protivnici GMO-a. Argument iz opreznosti podučava kako bi trebali izbjegavati mjere i javne politike koje potencijalno mogu imati nejasne i opasne posljedice. Baccarini je upozorio kako se isti argument mora primjeniti i na nedjelovanje; često ne znamo što će se dogoditi ako ne primjenimo neku mjeru ili javnu politiku, te ostanak na starom također može imati nejasne i potencijalno opasne posljedice. Također je upozorio da, iako trebamo napustiti mit o potpuno objektivnoj i nepristranoj znanosti, to ne znači da su nam znanstvena istraživanja i dokazi nerelevantni. Nužno je uspostaviti znanstvene institucije koje će biti neovisne od većih kompanija i utjecajnih grupa (što ne znači da same institucije ne smiju zarađivati na tržištu), i koje će na taj način moći raditi u korist države i građana, a ne isključivo u korist novca i onih koji ga imaju.
Uz pomoć panelista i posjetitelja koji su postavljali zanimljiva pitanja Kavana Continental nakratko je oživjela duh starih engleskih kavana koje su u 17. i 18. stoljeću služile kao mjesta društvenih okupljanja u kojima se raspravljalo o aktualnim društveno-političkim i znanstvenim temama.
Sasvim očekivano, pitanja nije nedostajalo…
Podsjećamo da u sklopu ovog projekta planiramo održavati ovakve rasprave na redovitoj, mjesečnoj bazi, a sljedeća nas panel diskusija očekuje već krajem studenog.
Opatija Coffeehouse Debates 